Iranski "as iz rukava": Oružje koje može paralizirati svjetsku ekonomiju

Strah od podmorničkih mina, dronova i ometanja GPS-a učinkovito je zatvorio Hormuški zaljev. Iran godinama prijeti zatvaranjem uskog morskog prolaza kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, znajući da bi takav potez izazvao kaos na tržištima i nagli porast cijena energije. Upravo se to sada procjenjuje.

Od početka sukoba, najmanje 16 brodova pogođeno je u napadima koji se pripisuju Iranu. Teheran je također objavio video za koji tvrdi da prikazuje trenutak napada na tanker s naftom kod obale Iraka, s razornim posljedicama, prenosi Nova.rs.

Prema Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, oko 3000 brodova i 20 000 članova posade trenutno je zarobljeno ili pogođeno krizom u regiji. Pitanje je koje metode Iran koristi za blokiranje ove ključne morske rute - i što bi još mogao koristiti.

Pomorski dronovi

Napadi pomorskim dronovima postali su uobičajena taktika tijekom rata u Ukrajini, a sada se koriste u Perzijskom zaljevu. Ovi dronovi, poznati kao USV (bespilotna površinska vozila), mala su bespilotna plovila koja mogu putovati na površini ili neposredno ispod nje, što ih čini teškim za otkrivanje i obranu od njih - posebno noću.

Snimka koju je prošle godine objavila Iranska revolucionarna garda navodno prikazuje takve dronove u podzemnom tunelu. Pomorski dronovi natovareni eksplozivom navodno su korišteni u najmanje dva napada na tankere za naftu od početka sukoba.

Početkom ožujka, tanker za sirovu naftu pogođen je oko 70 kilometara od obale Omana, pri čemu je poginuo jedan član posade. Nekoliko dana kasnije, tanker Sonangol Namibe pod bahamskom zastavom pogođen je u blizini iračke luke Khor al-Zubayr.

Video koji kruži internetom prikazuje objekt koji nalikuje pomorskom dronu kako udara u bok broda, uzrokujući eksploziju iz koje se diže gusti dim. Prema analizi tima za podatke i forenziku Sky Newsa, Iran je napao najmanje 16 plovila u Hormuškom zaljevu i širem Perzijskom zaljevu.

Samo od srijede pogođeno je šest brodova, što je najintenzivniji val napada do sada. Iran je također pretrpio žrtve - 87 ljudi je navodno poginulo kada je američka mornarica prošli tjedan potopila iranski ratni brod uz obalu Šri Lanke.

U regiji su uočene i bespilotne letjelice, koje možda predstavljaju manju prijetnju samim brodovima, ali su opasne za posade i imaju snažan psihološki učinak, kaže Siddharth Kaushal, analitičar londonskog instituta RUSI.

Postavlja li Iran mine?

Sve se više govori i o tome da Iran postavlja protubrodske mine u Hormuškom zaljevu. Ovo oružje, poznato još od Drugog svjetskog rata kada su stvorena ogromna minska polja, predstavlja ozbiljnu prijetnju brodovima koji prolaze spornom morskom rutom.

Prema Kaushalu, Iran ima takozvane kontaktne mine, ali i naprednije sustave koji čekaju na morskom dnu. Takve mine koriste senzore za detekciju prolaska broda iznad njih, nakon čega ispuštaju projektil sličan torpedu.

Mine mogu postavljati brodovi, ali i takozvane patuljaste podmornice. Ove male podmornice temelje se na modelu iz Sjeverne Koreje i koriste se za tajno postavljanje mina. Nije jasno koliko je mina do sada postavljeno u Hormuškom zaljevu.

Američki izvori tvrde da je postavljen manji broj - nekoliko desetaka, dok je Reuters izvijestio da je Iran postavio desetak mina, od kojih se većina zna nalaziti.

Protubrodske rakete - oružje koje Iran još nije koristio

Prema analitičarima, Iran još nije u potpunosti iskoristio svoj arsenal protubrodskih raketa.

Ovaj arsenal uključuje rakete poput iranske verzije kineske rakete C-802, kao i domaću raketu Khyber Shekan.

"Iranci su za sada postigli svoj strateški cilj", kaže Kaushal, misleći na činjenicu da je Hormuški zaljev praktički zatvoren.

Situacija bi se mogla promijeniti ako bi međunarodne snage pokušale dopustiti trgovačkim brodovima prolaz kroz tjesnac uz vojnu pratnju.

"Ako bi pokušali probiti tjesnac uz pomoć ratnih brodova, tada bi neke od tih sposobnosti postale puno relevantnije", dodao je.

Do sada su Sjedinjene Države gotovo svakodnevno odbijale zahtjeve brodarskih tvrtki za vojnu pratnju kroz Hormuški zaljev, ali američki ministar financija Scott Besant rekao je za Sky News da bi se to uskoro moglo promijeniti.

Ometanje GPS signala

Veliki problem u regiji je i ometanje GPS signala (točnije, GNSS sustava). Hormuški zaljev već je bio jedno od glavnih žarišta elektroničkog ometanja prije izbijanja sukoba. Takva tehnologija mogla bi se koristiti za uznemiravanje protivnika, ali i kao obrana od dronova.

Ravnatelj Kraljevskog instituta za navigaciju, Ramsay Farage, rekao je za Sky News da je moguće da više zemalja koristi ovu tehnologiju u Perzijskom zaljevu.

"Vjerojatno je kombinacija toga da Iran pojačava vlastite izvore ometanja, ali i susjedne zemlje uključile su svoje sustave kako bi se obranile od napada dronovima", rekao je.

Karte ometanja prikazuju žarišta iznad Omana i Ujedinjenih Arapskih Emirata, zemalja koje su također bile mete iranskih napada. Na uslugama praćenja pomorskih brodova, poput VesselFindera, brodovi se pojavljuju u neobičnim geometrijskim skupinama zbog GPS ometanja, što ne predstavlja njihove stvarne položaje.

Farrager je zaključio da je regija sada jedno od najaktivnijih mjesta na svijetu kada je u pitanju elektroničko ometanje, koje utječe ne samo na pomorski promet već i na zrakoplove koji lete u tom području.